Radna literatura u ovogodišnjem projektu – prvi deo

Knjige predviđene za medijsko proširivanje i obradu u ovogodišnjem projektu Internest otkrivaju nam mnogobrojne i raznovrsne teme, od muzike Bitlsa do istorije svakodnevnog života u  Srbiji, od izazova u međuljudskoj komunikaciji koje nam donose nove tehnologije do teorijskih pitanja i problema koja postavljaju studije kulture. Kao zamajac i podsticaj kreativnosti i istraživačkom duhu, pred vama je prvi deo kratkog pregleda predložene literature.

 

   Knjiga Marka Popovića, Miroslava Timotijevića i Milana Ristovića Istorija privatnog života u Srba, poslednja je u seriji knjiga koje proučavaju različite fenomene: od studija o verniku i podaniku, porodici i odnosu prema detetu, običajima vezanim za praznike i gostoprimstvo, različitih tema iz oblasti proučavanja mentaliteta, do toga kako su konstituisane i postavljene neke etičke i kulturne vrednosti bliske savremenom čoveku, promovisane i primenjivane u našoj sredini. Trojica autora obrađuju različite istorijske periode: Marko Popović piše o srednjem veku, Miroslav Timotijević o novom, a Milan Ristović o savremenom dobu.

Marko Popović naučni je savetnik Arheološkog instituta u Beogradu. Miroslav Timotijević redovni je profesor na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. Milan Ristović redovni je profesor na Katedri za Opštu savremenu istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Više o knjizi možete saznati ovde.

Knjiga Katrin Orel Srednja Evropa – od ideje do istorije, koju je sa francuskog prevela Marijana Nenadić, predstavlja studiju koja pokušava da  preispita položaja Srednje Evrope unutar evropskog konteksta.  Knjiga na inovativan način spaja dve oblasti interesovanja autorke – istoriju ideja i istoriju međunarodnih odnosa. Konačno, na svojevrstan način osvetljena je i srpska istorija, sagledana iz perspektive Srednje Evrope.

Katrin Orel, direktorka Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS, IRICE) stručnjak je za savremenu Srednju Evropu. Predavala je na Univerzitetima u Strazburu, Beču i Parizu.

Pogledajte šta je o svojoj knjizi, prilikom gostovanja u Beogradu, rekla autorka.

 U knjizi Božid’art Stevana K. Pavlovića (sa francuskog prevela Ljiljana Mirković) ispričana je priča o jednom od Karađorđevića. Radi se o Božidaru Karađorđeviću, takozvanom ”Bijou d’Art” (bukvalno ”umetnički nakit”, igra reči prema imenu Božidar) koj je živeo od 1862. do 1908. Bio je svestrani umetnik, prijatelj poznatih pisaca, slikara, muzičara,     zanatlija i lutalica jedne cele epohe, tzv. ”lepe epohe” poslednjih godina XIX i prvih godina XX veka. Objavio je veoma uspešni putopis o Indiji koji je bio pravi bestseller. Posle smrti je stekao slavu velikog kujundžije-zlatara čiji su radovi bili u modi u celoj Evropi.

Britanski istoričar Stevan K. Pavlović rođen je u Beogradu 1933. godine. Studirao je istoriju na univerzitetu Sorbona u Parizu i Kraljevskom koledžu u Londonu. U Velikoj Britaniji živi od 1965. godine kada dobija mesto predavača istorije Balkana na Univerzitetu u Sautemptonu. Od svog penzionisanja 1996. godine angažovan je kao vanredni profesor na univerzitetima u Parizu, Sidneju i Firenci.

Ovde možete pročitati tekst Mirjane Sretenović o Božidaru Karađorđeviću, objavljen u kulturnom dodatku Politike 6. oktobra 2012.

Glas prošlosti – usmena istorija (prevod sa engleskog: Đorđe Trajković) Pola Tompsona prati usmenu istoriju kroz  prošlost i promerava skorašnja dostignuća ovog internacionalnog pokreta. Posmatra kako istoričari upotrebljavaju usmene izvore. Nudi savete kako osmisliti projekte, diskutuje o pouzdanosti usmenih dokaza i razmatra razvoj istoriografije posmatrajući i njenu društvenu funkciju. Tompson iznosi razmišljanja o pamćenju, biću, sopstvu (the self) i upotrebi drame i terapije.

Pol Tompson je profesor Društvene istorije na Univerzitetu u Eseksu, osnivač National Life Story Collection u Londonu i osnivač Udruženja za usmene istorije (Oral History Society).

Ijan Makdonald u svojoj knjizi Revolucija u glavi – pesme Bitlsa i šezdesete (sa engleskog preveo Pavle Bobić) jasno pokazuje zašto su pesme ovog kultnog benda i danas sveprisutne.

Bitlsi su gotovo sami stvorili pop muziku kakvu poznajemo. Danas su njihove pesme inspiracija mnogim pop i rok zvezdama. Liverpulska četvorka je promenila svet dajući glas svom vremenu. Ova priznata knjiga doseže do samog srca Bitlsa – njihovih ploča. Autor poseduje jedinstveno znanje i moć da “pročita” 241 pesmu Bitlsa hronološki – od njihovih amaterskih početaka preko pesme Real love do njihovog poslednjeg okupljanja 1995.

Ijan Makdonald je bio proslavljeni muzički kritičar i poznavalac različitih muzičkih žanrova. Bio je pomoćnik urednika u New Musical Express. Bio je tekstopisac i autor je knjige New Shostakovich.